IV Srpski kongresu o menopauzi i involutivnom hipoandrogenizmu
U oktobru 2022. godine imala sam čast da budem učesnik i predavač na IV Srpskom kongresu o menopauzi i involutivnom hipoandrogenizmu . Takođe , na moje veliko zadovoljstvo održana je i promocija knjige „Benigne bolsti dojke „ djelo prof. Vujović i moje . Bio je to veliki dan u mojoj karijeri i zalaganju da uradim korak više u unapređenju i širenju medicinskih spoznaja kako među kolegama tako i čitateljima van oblasti medicine u Republici Srpskoj i Srbiji .
Moje izlaganje se odnosilo na Značaj AntiMilerovog hormona u ženskoj reprodukciji.
Anti-Müllerian hormon (AMH) je dimerni glikoprotein i proizvodi se u jajniku. Kako je AMH u velikoj mjeri izražen tokom folikulogeneze, od primarnog folikulskog stadijuma do antralnog stadijuma, nivoi AMH u serumu mogu predstavljati i količinu i kvalitet skupa folikula jajnika. U poređenju sa drugim testovima jajnika AMH najbolji marker koji odražava pad reproduktivne dobi. Mjerenje AMH moglo bi biti korisno u predviđanju tranzicije u menopauzi. Takođe bi se mogao koristiti za predviđanje lošeg odgovora jajnika i moguće prognoze ciklusa in vitro oplodnje (IVF). Pokazalo se da je AMH dobar surogat marker za sindrom policističnih jajnika (PCOS). U poređenju sa drugim testovima ovarijalne rezerve, AMH ima jedinstvene karakteristike koje ga čine povoljnim markerom. Mjerenje nivoa AMH može biti korisno u predviđanju lošeg odgovora i otkazivanja ciklusa, kao i hiper-odgovora i sindroma hiperstimulacije jajnika u potpomognutoj reproduktivnoj tehnologiji (ART). Kod muškaraca nije utvrđeno da AMH ima zadovoljavajuću kliničku korist kao jedini marker spermatogeneze. Ali ,treba imati u vidu da izrazito niske vrijednsoti AMH ne znači apsolutni neuspjeh u ostvarivanju trudnoće. Svjedoci smo u svakodnevnoj praksi da i pored niskih vrijednsoti AMH mnoge žene su ostvarile majčinstvo!!
Na skupu je govorilo i diskutovalo oko 50 predavača iz zemlje i svjeta i predočeni posljednji naučni stavovi prema hroničnim nezaraznim bolesti kao što su kardiovaskularne bolesti, dijabetes i osteoporoza i hormonima, o tome kakvu ulogu imaju polni hormoni kod karcinoma dojke i kako je gojaznost veći faktor rizika od bilo koje druge terapije za nastajanje raka dojke. Uz određene vrste hormona može poboljšati i fizičko i psičko stanje organizma, ali važno je znati i predočiti pacijentu situacije u kojima ih ne treba pacijenti uzimati.Na kongresu je profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu dr Svetlana Vujović, pojasnila najnovija saznanja o hormonskom okruženju koja utiču na plodnost i kako se mogu promjeniti , kao i o Alchajmerovoj bolesti kod žena koje izgube menstruaciju pre 40. godine i prevenciji iste hormonskom nadomjesnom terapijom. Na konresu se govorilo i o problemima seksualnosti, urogenitalnim problemima kod žena i muškaraca, ulozi testosterona kod muškaraca,o lečenju dijabetesa i visokih masnoća, koji se javljaju posle 50. godine, o kovidu i hormonima.
„Benigne bolesti dojke” na kojoj smo radile prof. Vujović i ja je plod doktorske disertacije koje smo odlučile pretočiti u knjigu. Djelo je jedinstveno. sazdana na ličnom istraživanju i dugogodišnjem iskustvu. Kroz dobro koncipirana poglavlja obrađeni su svi aspekti razvoja , etiologije , liječenja i prevencije benignih bolesti dojki uz primjenu stručno i naučno dokazanih činjenica u skladu sa savremenim preporukama medicine zasnovane na dokazima. Potrebno je naglasiti da je ova monografija po sveobuhvatnosti,a posebno sa pristupom principima endokrinologije dojke, ima poseban značaj jer je u unikatno i inovativno naučno štivo na našim prostorima. Monografiju može koristiti i čitalac bez prethodnog medicinskog znanja, kada želi da sazna više o mnogobrojnim faktorima rizika , prevencije i liječenja. Ova monogfrafija ima izuzetno važan doprinos medicinskoj literaturi i kličkoj praksi.
Takođe, ukazuje i na lijepu saradnju Republike Srpske i Republike Srbije u kojoj se oškolovao veliki broj kadrova u Beogradskom univerzitetu. Sama atmosfera na promocija knjige je bila svečana i vrlo emotivna jer je evocirala uspomene na moje prve dane dolaska na školovanje u Institutu za endokrinologiju u ulici dr Subotića br.13 i susret sa mojim profesorima ,poznatim svjetskim stručnjacima ,velikim i dobrim ljudima.Takođe, bila je velika zaiteresovanost kolega za knjigu uz pozitivne kritike i pohvale autorima.