Kod žena koje nisu trudne maternica je veličine šake. Vrat je donja trećina maternice, sa otvorom koji omogućuje isticanje menstrualne krvi iz maternice u rodnicu (vaginu). Sa obje strane tijela maternice nalaze se jajovodi (Fallopijeve tube). Pri kraju svakog jajovoda nalazi se po jedan jajnik. Jajnici su organi u kojima se proizvode jajašca sa oko 200.000 do 400.000 folikula. Sadrže tvari potrebne za proizvodnju zrelih jajašca ili ovuma. Maternica je obložena endometrijem koji tokom trudnoće postaje sve deblji i ispunjen krvnim sudovima za smještaj i podršku razvoju ploda. Ako nema začeća endometrij puca i odlazi kao dio menstrualnog krvarenja. Menstrualno krvarenje sadrži još krv i sluznicu iz vrata maternice i rodnice.
Menstrualni ciklus uglavnom se dijeli na faze: folikularnu (ili proliferativnu) fazu, ovulaciju i lutealnu (ili sekretornu) fazu.
Folikularna (proliferativna) faza uključuje menstrualno krvarenje nakon čega dolazi do proliferacije (rasta i zadebljanja) endometrija. Obično traje 10 do 14 dana. Prvi dan je obično prvi dan krvarenja. Krvarenje u prosjeku traje 5-6 dana. U to su vrijeme koncentracije estrogena i progesterona najniže. Na kraju menstrualnog krvarenja počinje proliferativna faza kada endometrij počinje rasti i postajati deblji. Koncentracije FSH-a se povećavaju i stimuliraju dozrijevanje nekoliko folikula tokom 14 dana, dok jajašca ne dosegnu svoju trostruku veličinu. U tom razdoblju FSH takođe potiče jajnike na proizvodnju estrogena, koji stimuliše snažno bujanje LH-a oko 14. dana. Zatim to bujanje LH-a aktivira ovulaciju kod koje najveće folikule pucaju i jajašce odlazi u jedan od dva jajovoda.
Ovulacija i sekretorna (lutealna) faza – obično 14. dana u 28-dnevnom ciklusu proliferativna faza prestaje i počinje sekretorna (lutealna) faza koja traje oko14 dana. Nakon ovulacije, pod utjecajem LH-a rasprsnuti folikul razvija se u corpus luteum, žuto tkivo koje proizvodi progesteron. Zajedničkim djelovanjem progesteron i estrogen potiču tkivo kojim je obložena maternica na pripremu gustog sloja krvnih žila na koje se oplođeno jajašce može pričvrstiti i dalje razvijati. Ako je jajašce oplođeno, taj sloj krvnih žila se pretvara u posteljicu. Corpus luteum nastavlja proizvoditi progesteron i estrogen. Kada ne dođe do oplodnje, corpus luteum propadne u oblik koji se naziva corpus albicans(latinski za “bijelo tijelo”), a koncentracije estrogena i progesterona padaju. Na kraju sloj endometrija se ljušti i gubi s menstrualnim krvarenjem.
Postoje mnoge vrste poremećaja menstruacije, uključujući:
Što uzrokuje menstrualni poremećaj?
Poremećaji menstruacije mogu biti uzrokovani različitim čimbenicima, uključujući:
- Miomi maternice
- Hormonske neravnoteže
- Poremećaji grušanja krvi
- Rak
- Seksualno prenosive infekcije
- Sindrom policističnih jajnika (PCOS) – ciste na jajnicima
- Genetika
Amenoreja (izostanak menstruacije)
Obično se razlikuje primarna, kad se menstruacija uopće nije pojavila, i sekundarnu amenoreja, kad su krvarenja u početku bila pravilna pa počinju biti sve rjeđa ili potpuno izostanu. Smatra se da je amenoreja nastupila ako menstruacija preskoči barem tri ciklusa. Djevojku koja ne dobije menstruaciju do 16-te godine treba poslati na pregled zbog sumnje na primarnu amenoreju. Čak i normalni ciklusi kod odraslih žena mogu svaki mjesec varirati za nekoliko dana. Kod nekih žena menstrualno krvarenje javlja od 21 dan do 30 dana. Jačina krvarenja također je različita, krvarenje može biti obilno ili slabo. Ponekad krvarenje može izostati a sljedeće krvarenje nakon toga može biti obilno, što je najvjerojatnije posljedica preskočene ovulacije.. Zabrinjavajuće je ako ciklusi traju manje od 21 dan, a krvarenja više od osam do deset dana ili ciklusi jako vremenski variraju tokom nekoliko mjeseci. Takvi slučajevi ukazuju na probleme s ovulacijom.
Predmenstrualni sindrom
Prije početka menstruacije oko tri četvrtine svih žena ima neke simptome koji ukazuju na variranje koncentracije hormona. Kod oko polovice njih ti su simptomi blagi i ne utječu na njihov normalni svakodnevni život. Druga polovica ima teške simptome, jedan od kojih je i depresija. Najčešće je predmenstrualni sindrom (PMS) posljedica kombinacije fizioloških i psiholoških faktora i kulturalnih stavova. Žene kojima je dijagnosticiran PMS ne mogu normalno funkcionirati prije menstrualnog krvarenja.Gotovo sve žene žale se na nadutost, osjetljivost dojki i lagani, privremeni dobitak težine. Kod nekih žena se javlja ciklička mastopatija, bol u dojkama nakon ovulacije intenzitet koje se pojačava za vrijeme lutealne faze i nestaje tokom menstruacije. Od ostalih simptoma mogu se pojaviti gastrointestinalne smetnje, glavobolje, osipi, bol u mišićima i zglobovima, umor, gingivitis, lupanje srca, poremećaj ravnoteže, valovi vrućine, preosjetljivost na zvukove i mirise, uznemirenost i nesanica.Emocionalna preosjetljivost je česta. Žene se žale na niz simptoma uključujući depresiju, tjeskobu, ljutnju i uznemirenost. Žale se i na oslabjelu koncentraciju ili izvjestan gubitak pamćenja, iako je u nedavnom ispitivanju malih razmjera utvrđeno da žene koje pate od PMS-a. Polni nagon je različit kod različitih žena, kod nekih je smanjen a kod drugih pojačan.
Koji su uzroci poremećaja menstruacije?
Uzroci amenoreje (izostanka menstruacije)
Kod adolescenata potrebno je izvjesno vrijeme da se ovulacija ustali, a ponekad krvarenja čak i prestanu na nekoliko mjeseci. Svaki puta kada zakasni krvarenje, treba provjeriti ne radi li se o trudnoći, iako svaka stresna situacija, čak i zabrinutost za trudnoću, može odgoditi krvarenje. Kod žena starijih od 40 godina koje se približavaju menopauzi, ovulacija postaje neredovita i čak može nekoliko mjeseci izostati.
Pretjerana tjelovježba, fizička aktivnost i promjene težine -poznat pod nazivom trijas sportašica povezuje se s poremećajima uzimanja hrane, amenorejom i osteoporozom (smanjenjem gustoće kostiju)-hipotalamusna amenoreja. Niske koncentracije leptina (koji reguliše unos hrane I osjećaj sitosti) smetaju spolnim hormonima, naročito LH. Treba međutim napomenuti da se amenoreja može pojaviti kod mladih žena sa poremećajem u uzimanju hrane čija tjelesna težina je normalna ili viša, što ukazuje na to da su za reprodukcijske poremećaje i amenoreju odgovorni drugi faktori a ne niske zalihe masti. Ekstreman višak težine također se povezuje sa nepravilnostima, zbog promjene ravnoteze estrogena I progesterona.
Sindrom policističnih jajnika, Povišene koncentracije prolaktina, Drugi medicinski problemi -terapije karcinoma, Turnerov sindrom,. Problemi sa štitastom žlijezdom, malapsorpcijski sindrom kod celijakije, Cushingova bolest (poremećaj nadbubrežne žlijezde) također može uzrokovati amenoreju.
Uzroci preobilnog krvarenja
Tumori maternice su česti uzroci obilatog krvarenja. Žene koje uzimaju oralna kontracepcijska sredstva, one kod kojih krvarenja počinju kasno ili one koje se približavaju menopauzi često imaju povremene menoragije. Ponekada uzrok može biti i pobačaj. Usljed neravnoteže estrogena i progesterona dođe do preskakanja menstruacije, može se pojaviti prekomjerno bujanje endometrija, pa kad se krvarenje konačno pojavi ono može biti vrlo obilno. Žene sa menoragijom često imaju vrlo visoke koncentracije prostaglandina i endotelina. Prostaglandini također doprinose kontrakcijama maternice kao i adenomioza Menoragiju može pratiti čitav niz medicinskih poremećaja: upale zdjelice ; problemi sa štitastom žlijezdom. endometrioza; sistemski lupus erythematosus; dijabetes; neke vrste karcinoma i hemoterapija, poremećaji u krvi, uključujući von Willebrandovo oboljenje i idiopatsko trombocitopenično crvenilo (purpura)., trombofilija Neki lijekovi, uključujući antikoagulansi –Sintrom, takođe mogu uzrokovati obilna krvarenja.
Uzroci teških menstrualnih bolova
Uzrok primarne dismenoreje povezan je s kontrakcijama mišića uterusa (miometrija) izazvanim prostaglandinima i arahidonskom kiselinom. Endometrioza je hronično i često progresivno oboljenje koje nastaje kada se komadići endometrijskog tkiva implantiraju izvan materične šupljine, obično u druge dijelove karlice, pluća I sl. Abnormalno krvarenje i bolove mogu također izazvati uterini ulošci (spirala) ili upalni procesi, tumori maternice, pobačaj, ektopična trudnoća, polipi ili karcinom. Jaki bolovi u gastrointestinalom traktu zbog upale slijepog crijeva, crijevnih upala, divertikulitisa ili sindroma iritabilnog crijeva mogu biti nalik na dismenoreju. Žene sa prekomjernom težinom izložene su dvostruko većem riziku pojave jakih i dugotrajnih grčeva, pušači, konzumenti alkohola.
Koji su simptomi menstrualnog poremećaja?
Simptomi mogu uključivati:
Ako vam se menstruacija prečesto događa (kraće od 21 dana), nedovoljno često (više od tri mjeseca) ili traje duže od 10 dana, treba posjetiti doktora
Kako se dijagnostikuju menstrualni poremećaji?
Dijagnoza započinje detaljnom anamnezom i fizikalnim pregledom, uključujući endokrinološki I ginekološki pregled. Od vas će se možda tražiti da vodite dnevnik svojih menstrualnih ciklusa, uključujući datume, količinu protoka, bol i bilo koje druge simptome.
Dodatna ispitivanja mogu uključivati:
Krvni testovi
Hormonski testovi
Ultrazvuk. Za otkrivanje stanja koja mogu uzrokovati menstrualni poremećaj.
Nekada su potrebne kompikovane dijagnostičke procedure: Histerosonografija, snimanje magnetskom rezonancom (MRI), histeroskopija,laparoskopija, biopsija endometrija.
Kako se liječe menstrualni poremećaji?
Liječenje menstrualnih poremećaja ovisit će o osnovnom uzroku, želji žene da ima djecu i drugim faktorima. Mogućnosti liječenja kreću se od promjene načina života do medicinskih opcija –lijekova ponekada zahtjeva I hiruško zbrinjavanje.
Promjene higijensko -dijetetskog režima. Kao što je smanjenje unosa soli, kofeina, šećera i alkohola prije menstruacije kod žene kako bi se smanjili grčevi i drugi simptomi.Posebno je bitno regulisati stres, metodama za smanjenje stresa. Obratiti I na higijenu vagine tokom mestr.ciklusa. Prehrana bogatija ribom može smanjiti menstrualne poremećaje. Postoje izvještaji o tomu da nedostatak nekih vitamina ili drugih prehrambenih tvari može uzrokovati ili pojačati menstrualne poremećaje. Jedno ispitivanje je pokazalo da uzimanje vitamina B1 (tiamina) djeluje na smanjenje menstrualnih bolova.
Vitamin B1 se nalazi u gotovo svakoj hrani, ali najbolji mu je izvor svinjetina. Drugi dobar izvor vitamina B1 su suhe obogaćene žitarice, zobena kaša i sjemenke suncokreta.
Liječenje
Savremena hormonska terapija (ORALNI KOMBINOVANI KONTRACEPTIVI, PROGESTERON, GNRH ANALOGNA SREDSTVA ) uz detaljnu procjenu endokrinologa i reprodukt.ginekologa. Takođe kada su u pitanju miomi, urođena ili stećene oštećenje u materici ili zdjelici, neka autoimun aoboljenja kao endometrioza, adenomimatza potreban je hiruški tretman.
PRIJE SVAKOG DALJNJEG TERAPIJSKOG POSTUPKA OBAVEZAN JE PRVO PREGLED ENDOKRINOLOGA RADI DETALJNOG TESTIRANJA CJELOKUPNOG HORMONSKOG I METABOLIČKOG STANJA PACIJENTKINJE!!